Sadašnje stanje kao i budući razvoj vodoopskrbnog sustava koji snabdijeva vodom široko područje, nameću potrebu uvođenja sustava daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim objektima, odnosno cijelim vodoopskrbnim sustavom, s ciljem kvalitetnijeg, pouzdanijeg i ekonomičnijeg snabdijevanja potrošača pitkom i industrijskom vodom.

 

Kod navedenog treba uvažavati sljedeće činjenice: da troškovi energije (crpljenje vode) predstavljaju veliku stavku u ukupnim troškovima poslovanja vodoopskrbe, da gubici vode u prijenosnoj i distributivnoj vodoopskrbnoj mreži nisu zanemarivi,da su troškovi čuvanja objekata značajni, da su troškovi obilaska objekata značajni, da je potrebna brza intervencija na kvarovima u sustavu i da cilj treba biti sprečavanje većih kvarova u sustavu. Na osnovu svega navedenog nameće se ekonomsko i tehničko opravdanje uvođenja sustava za daljinski nadzor i upravljanje vodoopskrbom. Uvođenjem sustava telemetrije omogućava se optimalna distribucija vode uz minimalizaciju troškova proizvodnje i prijenosa vode, brzi uvid u gubitke vode u sustavu, kao i smanjenje broja radnog osoblja. Zbog relativno velikog područja kojim se proteže vodoopskrbni sustav, udaljenosti objekata, velike duljine cjevovoda te velikog broja domaćinstava i privrednih objekata koje treba sigurno opskrbljivati pitkom vodom, potrebno je stalno kontrolirati rad čitavog vodoopskrbnog sustava i brzo intervenirati u slučaju kvara ili ispada pojedinih dijelova sustava. Praktičnost i ekonomičnost nalažu da sve informacije iz vodoopskrbnog sustava budu dostavljene na jedno mjesto, iz kojeg se vrši nadzor i upravljanje nad cijelim vodoopskrbnim sustavom.

Pri izradi projekta upravljanja i nadzora vodoopskrbnim sustavom posebno će biti uvažavani slijedeći elementi: Zadovoljenje hidrauličkih uvjeta u sustavu tj. održavanje zahtijevanog pritiska, volumena i protoka vode, odnosno, mora se osigurati da u svim vodospremama bude dovoljno vode; smanjenje količine utrošene električne energije tako da se optimalno raspodijeli raspoloživa količina vode za gravitacijsko napajanje potrošača. Smanjenje utrošene električne energije provodi se tako da se tlačno punjenje rezervoara vrši pretežno ili u potpunosti ako je moguće, u periodu niže tarife električne energije, dok se za period više tarife vodospreme ne pune, ili se pune do takvog nivoa dobivenog na temelju statističke prognoze da količina vode bude dostatna do perioda niže tarife električne energije. Ova ovisi o dobu dana, dobu godine, kao i o vremenskim prilikama. Na osnovu prognozirane potrebne količine vode određuju se nivoi do kojih je potrebno puniti vodospreme (u periodu niže tarife električne energije ne postavlja se problem prognoziranja, već se rezervoari pune do maksimalnih kapaciteta); nadziranje gubitka vode u sustavu na temelju mjerenja protoka na pojedinim cjevovodima, odnosno nivoa vode u vodospremi; obavještavanje osoba u dispečerskom centru o nastalim kvarovima u sustavu.

Ovi uvjeti diktiraju uvođenje takvog informacijskog sustava koji vrlo brzo i pouzdano informira o svim stanjima i promjenama u vodoopskrbnom sustavu. Informacijski sustav treba biti realiziran tako da svi uređaji i prijenosni protokoli ispune u potpunosti sve navedene zahtjeve. S obzirom na veliku udaljenost objekata, konfiguraciju terena, količinu informacija i potrebna financijska ulaganja, informacijski sustav treba biti realiziran daljinskim prijenosom podataka putem VPN GPRS veze statičkim IP adresiranjem objekata. Sustav daljinskog nadzora i upravljanja distribucijom vode osigurava slijedeće funkcije: pouzdano prikupljanje, obradu i pohranjivanje informacija o stanju u pojedinim vodoopskrbnim objektima, vodoopskrbnoj mreži, proizvodnji i potrošnji vode, jednostavno i pregledno prikazivanje prikupljenih podataka, kronološki zapis svih značajnih događaja u pojedinim objektima u sustavu, daljinsko upravljanje vodoopskrbnim sustavom na temelju prikupljenih i obrađenih podataka uključujući i optimizaciju, izradu dnevnih, mjesečnih i godišnjih izvještaja, te pohranjivanje osnovnih tehničkih podataka o vodoopskrbnom sustavu kao i o pojedinim vodoopskrbnim objektima. Proces upravljanja i nadzora izvršava se primjenom odgovarajućih uređaja za prihvat, prijenos i pohranjivanje mjernih podataka i signalnih stanja koja se prenose iz perifernih stanica, odnosno iz vodosprema i crpnih stanica do centralne stanice smještene u dispečerskom centru. Na temelju tih informacija centralna stanica omogućava daljinski nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima. Sučelje sustav – dispečer izvodi se pomoću programskog paketa SCADA. Zbog općih tendencija razvoja komunikacijskih tehnologija i sigurnosti komunikacije, vizualizacije procesa je izrađuju se  na WinCC, WinCC Flexible ili JSCADA platformama. Aplikacijskim programom omogućava će se prihvat, obrada i prikaz signala sa i prema perifernim stanicama obuhvaćenim telemetrijskim sustavom. Sustav daljinskog nadzora i upravljanja radi na principu cikličkog javljanja navedenih perifernih stanica u dispečerski centar i javljanja pri promjeni stanja pojedine periferne stanice. Povezivanje daljinski upravljanih s Dispečerskim centrom ostvaruje se putem VPN GPRS veze statičkim IP adresiranjem objekata. Lokalno upravljanje omogućeno je putem panela ili tipkala i preklopki na upravljačkom ormaru, dok je daljinsko upravljanje omogućeno iz centralne stanice. Centralna stanica je skupni naziv za objekt i sve uređaje smještene na lokaciji dispečerskog centra gdje se uz podatke iz vodoopskrbnog sustava koje šalju periferne stanice, prikupljaju i druge informacije na osnovu kojih se donose operativne odluke o radu vodoopskrbnog sustava.

Opremu centralne stanice čini osobno računalo bazirano na Windows XP Profesional operativnom sustavu, tipkovnica, miš, monitor LCD, GPRS/UMTS/EDGE/HSDPA modem, pisač i UPS. Pored navedene opreme, dispečerski centar mora biti opremljen i SCADA aplikacijom i aplikacijama za ispravan rad komunikacijskog sustava. Osnovu komunikacijskog podsustava za potrebe daljinskog nadzora i upravljanja čini VPN zatvoreni sustav na GPRS mreži operatera s osiguranim statičkim IP adresiranjem stanica. Brzina komunikacije od svake periferne stanice do dispečerskog centra i obrnuto je 115 kbit/sek, uz korištenje statičkih IP adresa.Modemi za potrebe telemetrije, osim visoke kvalitete industrijske izvedbe zadovoljavaju i sljedeće uvjete: podržavaju GPRS paketni prijenos, omogućuju TCP/IP stack i podržavaju statičko IP adresiranje.